Blagdan Svijećnice

1 velj

Blagdan Svijećnice slavio se u Jeruzalemu početkom 5. stoljeća »jednakom radošću kao Uskrs«, kako izvješ­ćuje hodočasnica Eterija oko 400. godine.

Nakon liturgijske reforme 1960. blagdanu se vraća staro značenje nazivom Prikazanje Gospodnje. Povezu­je se sa simbolikom svjetla vjere, potiče razmišljanje o Isusu kao osporavanom znaku, o odnosu kršćana prema narodu Staroga zavjeta, o položaju starijih ljudi u za­jednici. Podsjetimo da su Josip i Marija izvršili jedan propis Mojsijeva zakona koji traži da se muško dijete prikaže Bogu 40. dan nakon rođenja u hramu. Roditelji su za „otkupninu“ davali janje (bogatiji) ili goluba (siromašniji). Dvoje staraca, Šimun i Ana, primili su dijete i u njemu prepoznali svjetlo i utjehu. Tako se na svijećnicu sjećamo na­ših djedova i baka, starih teta i ujna, stričeva i ujaka … Proročica je simbol svih na­ših majki, baka, teta… koje tako karizmatski umiju maloj djeci ucijepiti ljubav prema Isusu i njegovoj Maj­ci Mariji. Šimun i Ana prepoznavaju u djetetu Isusu »Spasenje Božje« i »Svjetlo na prosvjetljenje naroda.«

Na Svijećnicu je i Dan posvećenog života. U Slunju misa u 17 sati! Trebalo bi blagosloviti svijeće izvan crkve i ući u crkvu sa svijećama. Iz praktičnih razloga svijeće blagoslivljamo u crkvi.