Križevo u Vagancu i pokop žrtava –

14 ruj.

Ovaj nas blagdan vodi u četvrto stoljeće. Car Konstantin sagradio je baziliku Uskrsnuća nad grobom Isusovim i ona je bila posvećena 13. rujna 335. Carica Jelena pronašla je prema predaji dio izvornog Kristovog križa 326. te ga povjerila na čuvanje u toj bazilici. Kršćani su u Jeruzalemu 14. rujna izlagali tu svetu relikviju te joj se klanjali.  Iz Jeruzalema blagdan se vremenom proširio na kršćanski Zapad. Za sve kršćane Kristov križ je simbol spasenja. Taj znak sramote postaje znak pobjede nad grijehom i smrću, znak uzvišenja Krista i nade čovječanstva. Tko s vjerom i nadom prihvaća mudrost križa, može se nadati vječnom spasenju, uzvišenju i trajnoj sreći s Bogom. 

Hrvatski narod vjekovima se borio za „krst časni i slobodu zlatnu”. Mnoge su crkve posvećene sv. Križu. Tako je crkva u Vagancu posvećena sv. Križu i ova župa danas slavi. Ova je župa doista u znaku križa: crkvu su partizani minirali 1945. Mještani su izgradili novu koju su agresori razorili 1991. Izgrađena je treća crkva sv. Križa u Vagancu na novoj lokaciji. Danas slave također sv. Križ za svoga zaštitnika  župe Perušić, Prozor, Ogulin.

Danas u Vagancu misa u 12 sati koju će predvoditi gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić. Prije toga u 10 sati na vaganačkom groblju biskup će predvoditi obrede pokopa posmrtnih ostataka stradalih u Drugom svjetskom ratu koji su pronađeni u masovnim grobnicama. U 8 lijesova, koji će biti uz dužne počasti položeni u zajedničku grobnicu, nalaze se posmrtni ostaci 55 osoba. 

IMG_0011

Vaganačka crkva posvećena Uzvišenju sv. Križa