Slunj: predstavljen film i knjiga o Jasenovcu

11 lis.

Večeras je u Slunju Romano Leljak, slovenski publicist specijaliziran za kriminalni rad jugoslavenske Udbe, predstavio svoju knjigu i film pod naslovom “Mit o Jasenovcu”. U 18.30 sati župsku dvoranu (dvorana Puškog učilišta je u obnovi) ispunili su brojni ljubitelji povijesti koje posebno zanima najavljena tema. Gospodina Romana Leljaka sa suradnicima predstavio je i pozdravio dogradonačelnik Ivica Požega. Prikazan je jednosatni film o Jasenovu napravljen prema dokumentima iz vojnog i drugih arhiva u Beogradu. Naime, u Beograd je nakon 1945. odnesen ratni arhiv iz Zagreba. Manipulacija brojem žrtava dobila je zastrašujuće oblike – proizlazi iz dokumenata. Uvećavanje broja žrtava zbog traženja veće odštete od poražene Njemačke možemo nekako razumjeti.Njemačka je tražila da SFRJ poimence pokaže svih 1.700.000 žrtava i 700.000 žrtava u Jasenovcu. Rezultat je bio da je Jugoslavija tada uspjela popisati 550.000 žrtava od 1.700.000, a za logor je popisala 54.000. Međutim i taj je broj preuveličan. Zdravom seljačkom razumu dođe pomisao: Jugoslavija je imala sredstava i vremena da istraži žrtve Jasenovca, da ih identificira i dođe do istine. Bilo je pokušaja ali se rezultati nisu uklapali u zacrtane planove pa je bilo lakše mahati napuhanim brojkama. Tako je godine 1946. Zemaljska komisija provodila iskapanja. Ukupno je nađeno 2.570 leševa. Godine 1964. ekipa antropologa pronašla je 193 leša. Osim toga u Jasenovcu je bilo stratište nakon 1945. poraženih vojski: ovdje su završavale mnoge žrtve križnog puta.

Autor obrađuje logor Sajmište kod Beograda. Vlast Milana Nedića  koju su postavili Nijemci u Srbiji imala je logor Sajmište kod Beograda. Ovdje su likvidirani Židovi i drugi nepoćudni iz Beograda i Srbije. Nedićeva vlast izvijestila je da je, nakon Estonije, Srbija do kraja svibnja 1942. “judenfrei” tj, bez Židova. Čak su izdali prigodne poštanske marke o tom uspjehu. Iskopine na Sajmištu potvrdile su 6.100 žrtava. U svim iskapanjima na području Jasenovca nije nađeno toliko žrtava.

“Strašno zvuči činjenica da su partizanske snage na kraju rata likvidirale više osoba nego ih je stradalo u ratu i u logorima od 41. do 45. godine na čitavom teritoriju Jugoslavije” – zaključuje Leljak. Proizlazi da su Hrvati platili najveću cijenu u stvaranju komunističke Jugoslavije.  Komunistima i velikosrpskoj politici smetala je svaka ideja hrvatske države. Zato su likvidacije bile toliko strašne kao na pr. Huda Jama ili Maribor gdje je likvidirano 30.000 zarobljenika i mnoge druge masovne grobnice. Mit o Jasenovcu trebao je poslužiti kao opravdanje za tolike likvidacije. Ovaj je mit istraživačkim radom Romana Leljaka poljuljan. Očekujemo još hrabrih istraživačkih radova koji će doći do istine koja nas jedino može osloboditi i utrti put pomirenju i suživotu. Sanjamo dan kad ćemo pružiti jedni drugima ruke, kad ćemo se radovati našoj različitosti, kad ćemo se pokloniti svim žrtvama bez obzira na vjeru i nacionalnost…

Romano  Leljak

Publika je pažljivo slušala izlaganje

 

Knjige su se mogle odmah nabaviti