Bura očistila zrak – Uoči nedjelje

23 velj.

Jutros je jaka bura očistila zrak i natjerala ljude da se “zabundaju”. Uz temperaturu ispod ništice bura ostavlja dojam kao da je deset puta hladnije nego što jest. Ipak, ovako burovito vrijeme je zdravo. Ljudi se osjećaju bolje. Možemo zamisliti kako bura divlja u Primorju!

Most preko Korane u Rastokama

Subota je dan poseban. Uoči nedjelje treba štošta uraditi. A nedjelja je dan kad svetkujemo. Svetkovati se može zajedno s drugima. Sami ne možemo svetkovati! Jedna djevojka, koja je trebala potvrdu (posvjedočenje) za kumstvo kod krizme, reče da se ona kod kuće moli a u crkvu ne dolazi. Ovo nije usamljen slučaj. Neki svoj odnos prema Bogu uređuju prema onoj “sviđa mi se ili ne sviđa”. Kao haljina koja mi se danas sviđa. Ovakav je odnos prema Bogu, Božjoj ljubavi, sveden na banalnost. U pozadini je egoizam s ohološću. A možemo li poziv na svadbu zamijeniti svojim stolom kod kuće? Ja mogu kod kuće prirediti sam sebi  gozbu! Istina, ali biti sudionik na svadbenom veselju nešto je drugo. Tada smo u zajedništvu s drugima u igri, pjesmi, zajedništvu. Tako je nedjeljno svetkovanje! Ono znači pobjedu naše sebičnosti i ulazak u zajedništvo braće i sestara koji zahvaljuju “za silna djela Onoga koji nas iz tame pozva k divnom svjetlu”. Nedjeljno svetkovanje je i predokus vječne gozbe ljubavi. Nedjeljno slavlje daje smisao našemu vremenu. To se ne može odraditi jedanput nego je to ritam našeg hoda kroz vrijeme. Nedjeljna je misa kao stožer oko kojeg se vrti naša svakodnevnica. Kad se nedjeljom uputimo prema svojoj crkvi nosimo sa sobom svoje brige ali radost što smo pozvani i što se odazivamo na poziv. U svjetlu Božje riječi sve izgleda drugačije. Otvara nam se obzor i sve izgleda drugačije.

Danas u 14 sati na slunjskom je groblju pokopana Anka Kovačević iz Rastoka