Zadnji dan travnja – Godišnjica pogibije Petra Zrinskog i Krste Frankopana

30 tra.

Zadnji dan mjeseca travnja kišovit i prohladan. Na današnji dan puno se toga događalo u našoj povijesti. Izdvajamo pogibiju hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Fran Krste Frankopana koji su na današnji dan 1671. pogubljeni u Bečkom Novom mjestu. Bila su to teška vremena. Turska se opasnost nadvila nad Hrvatsku i Mađarsku. Kralj Leopold je sklopio 1664. nepovoljan ugovor za Hrvatsku i Ugrasku. Razočarani ugovorom Zrinski-Frankopani su se pobunili zajedno s mađarskim plemstvom. Ova urota nije ostala nezapažena. Kralj Leopold ih je pozvao u Beč na opravdanje. Oni su se odazvali te su nakon nakaradnog suđenja osuđeni na smrt odsijecanjem glave i desne ruke. Pogubljeni su 30.04.1671. Njihova smrt odjeknula je diljem Hrvatske. Ona je nadahnjivala mnoge političare, intelektualce, pjesnike u otporu dominaciji tuđinaca nad Hrvatskom. To će se na poseban način pokazati u Kvaternikovoj Rakovačkoj buni 1871. godine, u Hrvatskom proljeću 1971. i konačno u otporu agresiji 1991 do 1995.  Pred 100 godina posmrtni ostaci Petra Zrinskog Frana Krste Frankopana preneseni su u zagrebačku katedralu. Bio je to događaj po odazivu i masovnosti sličan pobjedi hrvatske nogometne reprezentacije u Rusiji.

Pokušajte pročitati pismo koje je Petar Zrinski prije smaknuća uputio svojoj supruzi! Potresno!

Prohladno je vrijeme ali u našim vrtovima pojavljuju se plodovi na voćkama. Dok mi spavamo događa se čudo u stablima voćaka: oblikuju se prvi plodovi. U svojoj sljepoći i ponekad grubosti čovjek može proći pokraj takvih čudesa a da u njemu ne zatitra zahvalnost.

Na naš trg pred slunjskom crkvom dolaze i odlaze autobusi s turistima. Osim pred crkvom parkiralište za autobuse je još na tri lokacije. Turisti dolaze ne samo u sezoni nego podjednako čitavu godinu. To je razlog da Slunjani otvaraju apartmane, da su u izgradnji dva turistička naselja: iznad Rastoka (Jelvik) i  kod restorana Feniks.

Sutra je Privi svibanj,  praznik rada  i blagdan sv. Josipa radnika. Upravo kršćanska civilizacija dala je radu težinu koja mu pripada. Prvi redovnici – benediktici – koji su udarili temelje Europi – imali su geslo: ora et labora (moli i radi). Sposobnost svaralačkog rada čovjek je primio od Boga te radom nastavlja Božje djelo stvaranja. Nije čudo što je crkva na prvi svibnja stavila sv. Josip radnika.