Susret svećenika Riječke metropolije u Gospiću i Udbini

25 lip.

Dan državnosti mnogi koriste za odmor. Ove je godine bilo zgodno spojiti čak pet dana za odmor. Danas popodne mnogi će se vraćati pa se očekuju gužve…Svećenici Riječke metropolije odlučili su ovaj dan – Dan državnosti – posvetiti zajedničkom susretu u Gospiću i Udbini. Podsjetimo da Metropoliju čini više biskupija koje, zbog praktičnih razloga, imaju neke zajedničke ustanove kao na pr. bogoslovija, svećenički dom, ženidbeni sud… Svećenici Riječke nadbiskupije, istarske, krčke sa svojim biskupima stizali su u Gospić već od 9 sati. Domaćin im je gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić (i biskup u miru mons. Mile Bogović). U prostorijama biskupije žamor, pozdravi, prepoznavanje onih koji se nisu dugo vidjeli…Nakon osvježenja svi su krenuli pješice prema gospićkom groblju. A gospićko groblje krije ne samo mnoge koji su završili zemaljsko putovanje i “usnuli u Gospodinu” nego mnoge koji su ovdje na zvjerski način ubijani i bačeni u masovne grobnice. O tome je govorio g. Ivan Vukić, koji je tada bio dječarac. A ing. Ivan Vukić osjetio je potrebu da istraži, otkrije i zabilježi dio strahota koje su se u Gospiću događale nakon dolaska komunističke vlasti 1945. Taj gospodin u godinama, govorio je tiho, mirno, uvjerljivo ali nije mogao prikriti emocije koje su jače od hladnog razuma. Komunistički su komesari imali planove da, nakon osvajanja Gospića “ni mačka ne smije ostati”. A u Gospić je, u bijegu pred partizanima, došla sirotinja iz drugih mjesta. Nakon osvajanja klanje je trajalo 48 sati i poklali su oko 400 ljudi u prvom naletu. Zatim su odvozili u grupama po 20 ljudi prema groblju gdje je trajalo vješanje, strijeljanje i bacanje u zajedničku grobnicu. Ubijen je i župnik Dragutin Kukalj koji je iz Slunja premješten u Gospić. Ovaj čovjek zaista je bio Božji sluga. Podlegao je ranama i svećenik-intelektualac Fran Binički. Oni su dvojica od 663 ubijena svećenika, žrtve komunističkog režima. Posebna je priča časna sestra  Žarka Ivasić koju je partizanski sud u Gospiću osudio na smrt vješanjem a onda je tu kaznu ublažio i osudio je na smrt strijeljanjem. Strijeljana je u Gospiću 16. svibnja 1946. Ona je jedna od 31 ubijene časne sestre od strane partizana. A sestra Žarka rodom iz Krašića, imala je 38 godina. Radila je kao bolničarka u Otočcu i liječila ranjenike svih vojski. A izgleda da to nije smjela po partizanskom sudu. Optužena je čak da je prokazala partizanske ranjenike…

Slušajući ove strahote čovjek ne može ostati ravnodušan. Pokušavamo domisliti tajnu zla ili njegovu logiku. Ovolika i ovakva zvjerstva partizani jednostavno opravdavaju borbom protiv fašizma. Drugim riječima skrivaju se iza antifašizma. Međutim njima je bio cilj uvođenje staljinizma, nehumanog sustava koji živi od represije, terora, ubijanja…Nama su starijima u Titovoj školi trubili da je rat bio protiv fašizma i istovremeno revolucija koja je trebala uspostaviti nove odnose. Narod je bježao od takvog zločinačkog sustava. A oni su likvidirali ne samo ideološke protivnike (fašiste) nego i potencijalne neprijatelje. Ove su masovne zločine činili kreteni u službi zla koje je ovaj zločinački sustav stvarao. Ubijali su ljude da bi se dočepali njihove imovine, ubijali su ih kao  potencijalne neprijatelje. Staljin nije mogao stati u likvidacijama jer se bojao preživjele rodbine ubijenih pa je i rodbinu likvidirao. Ali ovi kreteni ubijali su i iz dosade, zbog uzbuđenja i prazne duše….Ako su se borili i svladali krokodila, postali su još veći krokodili! Pobjednik koji ne zna opraštati ne zaslužuje pobjedu – izjavio je Tuđman.  Zapravo takav nije pobjednik nego je ostao na razini kretena.

Iz Gospića svećenici su se uputili prema Udbini. Udbinsko svetište hrvatskih mučenika postalo je odredište mnogih putnika, grupnih hodočašća. U ovom  su velebnom svetištu svećenici slavili misu. Njih oko 100 u bijelim albama slavili su Gospodina. Misu je predvodio metropolit i riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić a koncelebrirali su porečko-pulski biskup mons. Kutleša, krčki biskup mons. Ivica Petanjak, gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić i biskup u miru mons.Mile Bogović. U propovjedi mons. Zdenko Križić uzeo je za razmišljanje poziv Abrahama. Abraaham je pozvan da iziđe iz svoje zemlje, svog zavičaja i doma i pođe u nepoznato. Za ovaj hod potrebna je vjera. Abraham je zato uzor vjere po izabranju i odazivu na poziv. Svećenik je isto tako ostavio  sigurnost i poslušao Božji poziv. Snaga njegovog poslanja dolazi od Boga i on se stavlja na raspolaganje…

Na gospićkom groblju: na grobu sestre Žarke

G. Vukić svjedoči i iznosi potresne podatke

Ulazak u udbinsko svetište

Domaćin biskup mons Zdenko Križić

Svećenici u pjesmi i molitvi