Danas sv. Terezija Benedikta od Križa (Edith Stein) – 13 milijuna hodočasnika u Rimu

9 kol

Danas je spomendan neobične svetice: svete karmelićanke Terezije Benedikte od Križa, mučenice koncentracijskih logora u Drugome svjetskome radu. Edith Stein, kako se zvala pravim imenom, rođena je u židovskoj obitelji u Breslauu 12. listopada 1891. godine, kao posljednja od jedanaestero djece. U ranoj je mladosti izgubila vjeru. Studirala je pedagogiju i filozofiju kod profesora Edmunda Husserla, utemeljitelja fenomenologije, koji ju je, uočivši njezine sposobnosti, uzeo za asistenticu. Sve više ju je mučila praznina koju je osjećala zbog gubitka vjere. U ratu ju je potreslo junačko držanje žene poginulog vojnika, što joj je otvorilo oči za Kristov križ. To se iskustvo okrunilo nakon što joj je 1921. u ruke dospjela autobiografija sv. Terezije Avilske.

Uslijedio je potpuni preokret i u 30. godini života, usprkos protivljenju svoje majke, Edith se krstila. Jedanaest godina kasnije stupila je u Red sestara karmelićanki u Kolnu, dokazavši kako istinski znanstveni duh i pristup uvijek dovode do jedine Istine, Stvoritelja svijeta.

Židovka i katolkinja, znanstvenica i pjesnikinja postala je Terezija Benedikta od Križa, a u samostanu su je čekale nove kušnje – obični svakodnevni poslovi, pranje i čišćenje, sve ono na što kao intelektualka nije bila naučena. Prihvatila je to strpljivo i ponizno, znajući da »nije ljudska aktivnost ona koja nas može spasiti«.

Hitlerov dolazak na vlast i progon Židova zaprijetio je i Edith, te njezinoj sestri Rosi koja je također postala redovnica. Poglavarice su ih stoga 1938. godine poslale u nizozemski karmel Echt. Zločinačka nacistička ruka i tamo ih je dohvatila, tek koji dan prije no što su trebale dobiti vize za Švicarsku. Devetoga dana kolovoza 1942. smaknute su u plinskoj komori u Auschwitzu.

Iako katolkinja, sv. Edith Stein hrabro je prihvatila sudbinu svojih sunarodnjaka, postavši i u smrti »most međusobnoga razumijevanja kršćana i židova«, kako je to istaknuo papa Ivan Pavao II. proglašavajući je 1998. godine svetom. Jer, svoj je život dala i zato što je bila Židovka, ali i zbog nacističke mržnje na Katoličku Crkvu koja se suprotstavljala progonu Židova.

Edith Stein

090816b

U centru Slunja jutros

090816c

Kroz Slunj prolazi mnogo turista: neki zastanu i odmore se

13 milijuna hodočasnika u Rimu – Osam mjeseci nakon otvaranja vrata u godini milosrđa u Rim je hodočastilo 13 milijuna vjernika, točnije do prošle nedjelje broj hodočasnika, prema službenim starnicama,  iznosi 13,302.689. Radi se o onima koji su se najavili da prođu kroz vrata milosrđa. Godina milosrđa završava 20. studenog zatvaranjem svetih vrata koja je papa Franjo otvorio 8. prosinca 2015. Drugačije nego prošlih svetih godina ovaj put vjernici mogu dobiti oprost i u drugim crkvama po svijetu. To su katedralne crkve i one koje je mjesni biskup proglasio i otvorio za dobivanje oprosta. Tako je slunjska župna crkva otvorena za dobivanje oprosta u godini milosrđa.

090816d

Jutros smo zastali malo u centru Slunja, pred robnom kućom. Pola sata, koliko je trebalo da popijemo kavu, ispred naših je očiju prošlo zaista mnogo ljudi. Kako je to lijepo kad ljudi prolaze, odlaze, šeću, popiju piće…Turisti se razlikuju po svom ponašanju, pogotovo oni iz azijskih zemalja. Sve to u miru i lepršavosti. Bog nam je podario razdoblje mira i relativnog blagostanja. Ponekad to zaboravimo!

090816f

Slunjanin iz Maribora (Milan Vlašić) u prolazu kroz Slunj

090816e

Počinje sezona pečenih kukuruza