Nadprosječno toplo – Popis svih slunjskih župnika – Svjetski dan voda

22 ožu
22. ožujka 2017. Mile Pecić

Jutros je u slunjsko-plitvičkom kraju nadprosječno toplo. Voće naglo cvjeta  što nije dobro. Naime, postoji opasanost mraza pa bi urod bio uništen kao i prošle godine…U slunjskom smo parku susreli majke s djecom, ljude koji su izišli na čisti zrak.

Jutros u Slunju prije podne

Pčele su prionule svim žarom na prve cvjetove

SLUNJSKI ŽUPNICI –  Donosimo popis svih slunjskih župnika od oživljavanja slunjske župe početkom 18. stoljeća do naših dana. Koristili smo podatke iz knjige biskupa Mile Bogovića „Slunjski kraj i njegova crkva u prošlosti i sadašnjosti“ koja se pojavila 2015. godine. Ovo je preporuka da ovu knjigu uzmete u ruke. U njoj ćete naći mnoštvo zanimljivih podataka.

  1. Antom Šnajder – Nakon što je turska prijetnja otklonjena početkom 18. stoljeća crkveni život se normalizira u slunjskom kraju. Prvi župnik obnovljene župe Slunj je Antun Šnajder rođen u Delnicama 1692. Kao slunjski župnik spominje se 1724. Očiito da je pripremio osnivanje župe. Za vizitacije župe 1735. zabilježeno je da ima 41 godinu.
  2. Mihovil Radočaj – Rođen je u Slunju oko 1705. godine. Zaređen je 1734. godine a 2. ožujka 1749. imenovan je slunjskim župnikom. On je ostavio duboki trag u Slunju za dugogodišnjeg župnikovanja.
  3. Antun Hreljanović – Rodom je iz Senja. Spominje se u Slunju 1790. ali očito je da je naslijedio Mihovila Radočaja. Spominje se 1792. da crkva ima orgulje.
  4. Pavao Hreljanović – Također iz Senja, vjerojatno rođak Antona Hreljanovića. U Slunj je došao iz Cvitovića 1813. godine. Bio je i dekan Prekokapelskog dekanata (Ogulin i Slunj). Preminuo je u Slunju 26.08.1830. godine
  5. Mihovil Čalampić – Također Senjanin rođen je oko 1685. a zaređen je 1809. Umro je kao slunjski župnik 28.10.1835. godine
  6. Jeronim Pleše – rođen je 1804. , zaređen za svećenika 1830. Župnik u Slunju od 1837. do konca života 10.09.1868. Nakon njega župom Slunj upravljao je kratko Nikola Kos.
  7. Josip Demelli – rođen u Jablancu 1829. Župnik je u Slunju od 08.02.1869. do 26.01.1872. Umro je u Senju 1893.
  8. Mihovil Barilli – rođen je u Slunju 24.09.1830. Sin je Matije i Agate (Janje) r. Požega. Studirao je u Rimu na Gregoriani. Za svećenika je zaređen u Rimu 1856. a mladu misu slavio je u Slunju na Malu Gospu 1857. Službovao je u Karlobagu a slunjski župnik postaje 1872. te ostaje u Slunju do smrti 26.09.1913. Njegov grob je na starom groblju pred kapelom sv. Magdalene s kamenim spomenikom.
  9. Ivan Mikan– rođen je u Sveticama kraj Karlovca 14.03.1875. godine. Za svećenika je zaređen 1. kolovoza 1897. Nakon župnikovanja u Ličkom Novom, u lipnju 1914. dolazi u Slunj i ostaje u Slunju do 1937. godine. Bio je i dekan, začasni kanonik. Uz pastoralni rad pokazao je veliko domoljublje i političku aktivnost u pravaškom bloku a zatim Hrvatskoj seljačkoj stranci. Bio je narodni svećenik koji je živio s narodom i dijelio s njim radosti i tuge. Godine 1937. odlazi za župnika u Ogulin gdje je nenadano preminuo 23. svibnja 1943. godine.
  10. Dragutin Kukalj – Rođen u Crikvenici 1899. imenovan je župnikom u Slunju 30.11.1937. i ostao je u Slunju do 01.10.1940. godine kad je imenovan župnikom u Gospiću. U Gospiću su ga partizani strijeljali 4. travnja 1945. Bio je pisac i revni svećenik-pastoralac. Politički se nije isticao. Likvidiran je samo zato što je bio svećenik.
  11. Ivan Nikšić – Rođen je u Đakovu 1810. Imenovan je župnikom u Slunju 01.10.1940. U teškim vremenima bio je objektivni kroničar ratnih strahota. Pokušao je zaustaviti spiralu osveta i ubijanja. Zadnja bilješka u njegovoj spomenici je pad Bihaća u studenom 1942. Nestao je u vihoru rata.
  12. Matej Medvešek – Rođen je 1898. u Sevnici u Sloveniji. On je jedan od svećenika koje su Nijemci protjerali iz Slovenije a primio ih je nadb. Stepinac u svoju biskupiju. Bio je u Topuskom koje su partizani zauzeli 01. studenog 1943. Ostao je s partizanima koji su ga koristili u promidžbene svrhe. S partizanima je došao u Slunj. Biskup Burić mu daje dekret za župu Slunj ali je narod bio prema njemu rezerviran. Koncem 1945. otišao je u svoju Mariborsku biskupiju.
  13. Stanko Kompare – Rođen je u Domžalama u Sloveniji 1911. godine. Stupio je u red trapista ( u Banja Luci). Biskup Burić moli trapiste za pomoć jer su svi svećenici u slunjskom dekanatu izginuli ili protjerani. Odazvao se o. Stanko Kompare. Biskup mu povjerava župu Slunj 1947. godine. U Slunju ostaje do 1970. godine. Ostavlja neizbrisiv trag u teškim vremenima. Bio je svet čovjek i pastir. Vratio se u Sloveniju gdje je preuzeo župu Prihova u Mariborskoj biskupiji. Preminuo je 1991. godine
  14. Mate Pavlić – Rođen je 16.11.1942. u Cerovniku (Ogulin). Zaređen je za svećenika 1966. Godine 1967. župnik je u Cvitoviću a 1970. preuzima župu Slunj i Blagaj. U Slunju ostaje do 1979. kad je premješten u Gospić. Preminuo je u ponedjeljak 12. listopada 2015. te pokopan 14. listopada u rodnoj župi Cerovnik kod Josipdola. Počeo je s izdavanjem lista Župna panorama koju je naslijedio list Mostovi i od 1987. godišnjak Mostovi.
  15. Tomislav Šporčić – Rođen je 02.08.1943. u Kuterevu. Zaređen je za svećenika 1967. Bio je odgojitelj u sjemeništu. Godine 1976. župnik je u Oštarijama odakle dolazi u Slunj 1979. i ostaje u Slunju do 1986. kad je premješten u Senj. Nastavio je u Slunju izdavati deknatski list Mostovi.
  16. Mile Pecić – Rođen 21. listopada 1941. u G. Vagancu. Zaređen za svećenika 1966. Župnik u župi Cernik-Čavle, Kukuljanovo (1967-1977), u Sincu-Prozor (1977-1986). Godine 1986. dolazi u Slunj. S narodom je u progonstvu 1991. -1995. godine, vraća se u Slunj te obnavlja porušene crkve i kapele. Ostaje do danas u Slunju. Nastavio je izdavati Mostove kao godišnjak od 1987. do danas pa i u progonstvu od 1991. do 1995.

UZ SVJETSKI DAN VODA:

Uz svjetski Dan voda koji se obilježava danas: bistra Slunjčica

Danas jedna  milijarda ljudi živi bez sigurne vode. Prema podacima Svjetskog savjeta za vodu (World Water Council – WWC) 923 milijuna ljudi nemaju pristupa izvorima pitke vode: 319 milijuna stanovnika subsaharske Afrike, 554 milijuna Azije i 50 milijuna južnoamerikanaca. Među ovim regijama u Papua Novoj Gvineji samo 40% stanovnika ima pristup pitkoj vodi, slijedi Nova Gvineja u kojoj samo 40% stanovnika ima pristup pitkoj vodi, slijedi Ekvatorijalna Gvineja 48%, Angola 49%, Čad i Mozambik 51%, Demokratska Republika Kongo i Madagaskar 52%, Afganistan 55%. Oko 3,5 milijuna ljudi godišnje umre zbog bolesti vezanih uz nedostatak pitke vodue  Dodajmo tome da poplave, tsunamiji, ciklone, suša uzrokovani klimatskim promjenama predstavljaju prijetnju  milijunima ljudi. Prema Svjetskoj Meteorološkoj Organizaciji oni čine 75% svih nesreća.  U novije vrijeme poplava ugrožava sjever Peru-a. Osim klimatskih promjena, nedostatka pitke vode i izvora za napajanje stoke, poljoprivreda trpi tešku krizu u 4 zemlje opustošene oružanim sukobima. To su Nigerija, Južni Sudan, Jemen u kojima 20 milijuna ljudi nema vode i hrane. U regiji Somalija-Etiopija tisuće ljudi umiru od žeđi.    

Mi zaboravljamo da je Hrvatska u europskom i svjetskom vrhu po bogatstvu pitke vode i po obradivim površinama. Neshvatljivo je da zemlju bogatu prirodnim bogatstvima i ljepotama napuštaju vitalni ljudi. 

Na današnjoj audijenciji papa Franjo je između ostalog rekao:

Dragi prijatelji, nikad nećemo dovoljno zahvaliti Bogu za dar Njegove riječi, prisutne u Svetom pismu. Ondje se Otac Gospodina našega Isusa Krista objavljuje kao Bog postojanosti i utjehe (r. 5). I ondje postajemo svjesni toga, koliko se naša nada ne temelji na našim sposobnostima i snagama, nego na potpori Božjoj i na vjernosti Njegove ljubavi. Na snazi i utjesi Božjoj. Sveti Otac je pri kraju opće audijencije uputio i apel:

APEL: Pozivam sve zajednice da s vjerom žive susret 23. i 24. ožujka kako bi iznova otkrili sakrament Pomirenja: „24 sata za Gospodina“. Želim da i ove godine taj privilegirani milosni  trenutak korizmenog hoda bude upriličen u mnogim crkvama kako bi se steklo iskustvo radosnoga susreta s Očevim milosrđem, koji sve (ljude) prihvaća i svima oprašta.

Teroristički napad u srcu Londona – U napadu u Londonu, prema podacima policije, ubijeno je četvero ljudi i najmanje 20 ozlijeđeno. Među žrtvama je i atentator i jedan policajac kaže se u policijskom priopćenju u britanskom glavnom gradu. Napadač je s automobilom nasrnuo na pješake i napao policajca u zgradi parlamenta.