Put nas vodi na Zavalje. Lijepi proljetni dan. Prolazimo kroz Rakovicu, Drežnik, Vaganac. Trebali bismo od Ličkog Petrovog sela nastaviti preko Željave, Baljevca i evo nas na Zavalju. Ali, povijesne neprilike poigrale su se s ovim krajem. Aerodrom Željava, suludi projekt Titove Jugoslavije, prekinuo je prirodnu komunikaciju Zavalja s ostatkom Hrvatske. Sada moramo ići na granični prijelaz, čekati u redu. Hvala Bogu naši službenici na granici odmah znaju o čemu se radi. Znaju da idemo na Zavalje zbog ispovijedi. Prošli smo kroz Bihać i u 10 sati smo pred zavaljskom crkvom. Narod strpljivo čleka u crkvi. Dvojica svećenika idu na Skočaj i Međudražje, kojih 10 kilometara ispovjediti narod. Lijepa crkva na Zavalju odiše skladnim bojama. Narod se lijepo ispovijeda. Uglavnom je to srednja generacija ili stariji. Nahranili su se Kristovim Tijelom. Zazebe nas u srcu kad se sjetimo dinamike života pred kojih 50 godina. Ne samo da su se ti ljudi raselili po svijetu nego su mnogi preminuli. Oni su nebeska crkva koja je ovdje prisutna…Nakon okrepe i druženja s domaćinom vlč. Dinom Rupčićem vraćamo se kućama. Ipak, privilegij je bio da smo danas mogli s ovim dragim narodom podijeliti radost pomirenja i uskrsnu radost.
Zavaljska crkva
Zavaljska crkve odiše skladnim bojama
Ovaj narod živi od uskrsne nade
Nakon ispovijedi: proljeće je sve zgrlilo