Profesori i djelatnici KBF Zagreb u Slunju

25 svi

Danas su posjetili Slunj (i Rastoke) profesori na čelu s dekanom te djelatnici Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz Zagreba. (među njima Vlatka Božičevič, voditeljica fakultetske biblioteke iz Rakovice). U ovoj viskoškolskoj ustanovi školuju se ne samo budući đakoni, svećenici, nego i vjeroučitelji, djelatnici u medijima, crkveni glaznici, U Slunj su stigli autobusom oko 12 sati. Odmah su se zaustavili u Rastokama. Pogledali su ovdje ljepote prirode i nastavili šetnju do crkve gdje ih je župnik upoznao ukratko s poviješću ovog kraja. Nakon zajedničke fotografije u dvorani su mogli popiti sok (ili rakiju) te pojesti kolačić. Nastavili su prema Josipdolu gdje ih čeka ručak.

Ovo je prilika da se upoznamo s poviješću ove viskoškolske ustanove koja ima dugu povijest i ona je začetak zagrebačkog sveučilišta. Prije sedam i pol stoljeća zagrebački biskup Babonić pokrenuo je ovu ustanovu, nastavio na njenom rastu biskup A. Kažotić. Na sjednici Hrvatskoga sabora, održanoj 11. ožujka 1869, izglasan je zakonski članak »ob utemeljenju sveučilišta u glavnom gradu Zagrebu« kojim se »Vladi zemaljskoj nalaže, da učini shodne korake, da se nadbiskupski licej zagrebački preustroji u fakultet teologijski«. Pokretač osnivanja modernog Hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu bio je biskup Josip Juraj Strossmayer, a njegov je prvi rektor bio svećenik Matija Mesić, profesor hrvatske povijesti na Pravnomu fakultetu. Za vrijeme socijalističke Jugoslavije Teološki je fakultet de fakto prognan sa sveučilišta. Tek 11. ožujka 1996. potpisan je Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu a potpisali su ga prof. dr. sc. Marijan Šunjić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Franjo Šanjek, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, akademik Vlatko Pavletić, predsjednik Sabora Republike Hrvatske i Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup i veliki kancelar KBF-a. Od 1998. djeluje u Vlaškoj 38.

Na ovom fakultetu na prvom je mjestu filozofsko-teološki studij. Oni koji završe studij mogu biti djelatni u crkvenoj pastvi kao svećenici đakoni, vjeroučitelji. Zatim je na ovom fakultetu studij pedagogije i katehetike. Stječu se kvalifikacije u radu u obrazovanju, medijima, kulturi, izdavaštvu…Zatim je u sklopu fakulteta studij crkvene glazbe a na kraju omogućen je postdiplomski studij za titule licencijata i doktorata.

Snimak u slunjskoj crkvik

 

U Rastokama