Peta noć patnje u Ukrajini – Ukrajinac konstruktor elektrane u Slunju

28 velj

Prošla je peta noć užasnog rata koji je nametnula Rusija susjednoj Ukrajini. Sirene, požari, eksplozije, puna skloništa žena i djece, staraca, kolone izbjeglica…svakodnevna je slika. Demokratski svijet je odgovorio na rusku agresiju izolacijom Rusije. Prekid financijskog poslovanja, avio-prometa, otkazivanje športskih i kulturnih kontakata. Možda je izolacija najteži udarac Rusiji ne samo u moralnom nego i ekonomskom pogledu. Analitičari već vide ekonomski krah Rusije a onda osiromašenje. Putinova prijetnja atomskim oružjem znak je nemoći. Ostajemo zadivljeni hrabrošću ukrajinskog naroda koji dobiva simpatije čitavog svijeta. Mnoge su sličnosti agresije na Hrvatsku 1991. i današnje na Ukrajinu. U jednom i drugom slučaju otpor naroda bio je odlučujući. Papa Franjo poziva na molitvu i post na Čistu srijedu  2. ožujka za mir u Ukrajini.

U Ukrajini je prisutna katolička crkva. Prema procjenama u Ukrajini djeluje oko 300 katoličkih svećenika Poljaka i Ukrajinaca. Poljsku i Ukrajinu povezuje ne samo granica nego i uzajamne veze pa tako i suradnja u pastoralu. Lavov je središte Ukrajinske katoličke crkve, najveće istočne katoličke crkve  u svijetu kojoj pripada oko 10% ukrajinskog stanovništva. Neki su grkokatolici iz Ukrajine  kroz stolječa doselili u Hrvatsku te su našli mjesto u Križevačkoj eparhiji.

Danas je vrijeme u slunjskom kraju promjenljivo: bilo je načas vedro pa su se onda navukli oblaci. Vrlo je hladno…

Ukrajinac konstruktor slunjske hidroelektrane – Dobro se podsjetiti na jednog Ukrajinca koji je ostavio trag u Slunju. Ovaj smo tekst objavili u MOSTOVIMA  20015. Prenosimo ga u cijelosti.

SLUNJSKA HIDROCENTRALA (MUNJARA)

Kratki osvrt

          Mnoge zanima kada i kako je izgrađena slunjska hidroelektrana (zvana slunjska munjara) na Slunjčici. Ostaci elektrane postoje i danas, donedavno je bilo i više metalnih dijelova postrojenja. Dio elektrane ribiči su spasili od uništenja preuređenjem u ribičke prostorije. Prostor oko elektrane rado posjećuju Slunjani i gosti, ribiči. Posebno je zanimljiva brana koja je dio vode skretala na elektranu a višak je stvarao slap koji i danas svjedoči o snazi ove rijeke-ljepotice.

Zahvaljujući gospodinu Draganu Hazleru, dobrom pozavaocu slunjske povijesti prošlog stoljeća, doznajemo štošta o slunjskoj munjari. Izgrađena je 1928. godine. Projektant i graditelj bio je  kievski Ukrajinac iz Zagreba, ing. Gabrijel Kompanec.

Hidrocentrala je bila dovršena 1928. što uključuje i izgradnju strujne mreže po mjestu Slunju: vanjska rasvjeta, uvođenje u javne zgrade, a zatim po domaćinstvima. Načelnik Josica Neralić bio je jedna od ključnih osoba za izgradnju hidrocentrale, a po tvrdnji poznavatelja, on je načelnikovao prije 1928.  To znači da je gradnja hidrocentrale započeta par godina prije 1928. godine. Godine 1931. postoji već Statut hidrocentrale, koji razrađuje i ozakonjuje sve potanko o  potrošnji i naplati struje. Dakle, slunjska munjara izgrađena je 1928. godine, a Statut za nju je uslijedio 1931. godine. (Dragan Hazler ima originalni primjerak Statuta). Stručna osoba u konstruiranju slunjske hidroelektrane bio je Ukrajinac Gabriel Kompanec koji je pobjegao pred komunističkim ludilom u Rusiji i nastanio se u Zagrebu. Još je nekolicina ljudi, izbjeglih iz komunističke Rusije koje su zvali Rusima, a koji su zaslužni za niz naprednih projekata. Ukrajinac Kompanec bio je osobni prijatelj gimnazijskog profesora fizike i matematike Mile Cindrića iz Kremana, brata slunjskih učiteljica Jelene i Lucije Cindrić. Kao gimnazijski profesor i povremeni fakultetski predavač u Zagrebu Mile Cindrić je bio poznati eksperimentator i tvorac nekoliko električnih uređaja i drugih naprava za školsku obuku. ( O tome piše u Nastavnom vjesniku 4, 1940/41. godine). Za izradu svojih uređaja koristio je profesor Mile Cindrić elektropoduzeće ing.  Gabrijela Kompaneca, koje se je nalazilo u Jurišićevoj ulici 23, u Zagrebu. Ta suradnja je zbližila i sprijateljila ovu dvojicu stručnjaka za fiziku i iz tog poznanstva i suradnje zasvijetlila je prva električna žarulja u Slunju 1928. godine, na dan Presvetog Trojstva (svjedoči Katica Štefanac iz Rastoka).

Tragična je sudbina Gabrijela Kompaneca, konstruktora slunjske hidroelektrane. Titovi partizani strijeljali su 03.11.1945. u Zagrebu ovog dragog čovjeka, prijtelja Slunja. Zašto su ga strijeljali? Nepisani razlog je činjenica da je bio pametan, samostalan, mislio svojom glavom i bio ugledni privrednik. On spada u red mučenika koje ne smijemo zaboraviti. Obnovljena hidroelektrana trebala bi nositi njegovo ime. Čekamo i sanjamo dan kad će se ova mini-hidroelektrana obnoviti i napajati bar javnu rasvjetu u Slunju. U prašumi birokratskih zapreka teško se snaći. Deklarativno svi ponavljamo da se trebamo okrenuti obnovljivim izvorima energije koji ne zagađuju okoliš (sunce, voda, vjetar). Ali, kad treba učiniti konkretni korak nastaje problem.   

   Donosimo prijepis smrtne presude vojnog suda u Zagrebu izrečenu Gabrijelu Kompanecu, konstruktoru slunjske “munjare” s namjerom da se sjetimo ovog dobrog čovjeka i u svojim molitvama:

VOJNI SUD KOMANDE GRADA ZAGREBA
Br. 1112/45
Zagreb, 10. studeni 1945

                                       KOTARSKOM NARODNOM SUDU
                                       Z A G R E B
Presudom ovog suda broj 1112/45 od 31.7.45 presudjen je KOMPANEC GABRIJEL, sin Gordeja i Marije, rodjen 25.3.1890 g. u Kijevu, Ukrajina, zavičajan u Zagrebu Horvatovac, elektrotehnički obrtnik, oženjen, otac jednog djeteta, vjere pravoslavne, Ukrajinac, osudjen na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak polit. i gradj. prava i konfiskaciju njegove imovine uz ograničenje čl. 6 Zak. o konfiskaciji.
Ova presuda je izvršena. Tokom istrage ustanovljeno je, da posjeduje električno poduzeće, Jurišićeva 23. Kazna je izvršena 3.11.1945.
                             SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU!
Žig: Predsjednik kapetan – potpis nečitljiv
Komanda Zagrebačkog vojnog područja
vojni sud

_____________
Kopija, strojopis
HDA, Zagreb, 0365, 2288, svežanj 178.