Sajam četvrtkom u Slunju od davnina je bio poseban dan. Tako je ostalo do naših dana. Usprkos poplavi trgovačkih centara sajam na otvorenom s izloženom robom prilika je ne samo za kupovinu nego i za spontane susrete, druženje…
Prošetali smo između štandova i zabilježili tek mali dio od onoga što se događa danas na sajmu u Slunju.
Danas u 16 sati na slunjskom groblju pokopan je Franjo Bišćanić (r.1942)
Moderno ropstvo – Oko 46 milijuna osoba, među kojima milijuni djece žive trenutačno u uvjetima modernog ropstva. To je objavljeno u studiji australske fondacije Walk Free. Broj se odnosi na 167 zemalja a Indija je na prvom mjestu. Ovaj fenomen obuhvaća prisilni rad, seksualno iskorištavanje, maloljetne nasilne brakove. Oko 58% osoba, 18 milijuna, koji žive u ovim uvjetima su u Indiji, slijedi Kina (3 milijuna), Pakistan (2 milijuna), Bangladeš (1,5 milijuna), Uzbekistan (1 milijun). U Indiji veći dio ove populacije radi u obiteljskom ambijentu, ili su prisiljeni na prosjačenje, na prostituciju ili kao djeca-vojnici. Tu spadaju i oni koji su prisiljeni platiti dugove proistekle iz kredita. Walk Free, koji je upravo predstavio svjetski Indeks ropstva 2016, evidentirao je porast u odnosu na prošlu godinu za 10 milijuna osoba koji se smatraju modernim robovima a što je porast za 28%.
Kurikuralna reforma – Tko stoji iza jučerašnjih demonstracija tobože u korist reforme školstva ili drugačije rečeno kurikularne reforme? Trudili su se jučer ostaviti dojam da neke mračne snage žele spriječiti djecu u obrazovanju koje vodi u sretnu budućnost, a oni se jedino bore za budućnost djece. Stariji se građani sjećaju također jedne reforme školstva iza koje je stajala Parija, a koja je ostavila pustoš, poznatoj kao Šuvarova reforma. Tko ima monopol u reformi školstva? Dok neki viču “politika van iz reforme” upravo se takovi politički postavljaju proglašavajući druge zaostalima. Manipulacija je nekad bila gruba a danas je perfidna, rafinirana, upakirana u vrlo privlačne parole. Nije lako na prvi pogled prepoznati manipulaciju jer su njeni ciljevi prikriti. Ali, na prvi pogled i prosječni čovjek može prepoznati isključivost nekih sudionika demonstracija. To nije dobro. Istina, ima dobrih ideja u reformi školstva ali zašto bi nekima bilo unaprijed zabranjeno sudjelovati u ovom prevažnom poslu koji se tiče svih nas. Zašto ne bismo čuli i druge što misle o tome? Parola da “struka treba odlučivati o obrazovanju a ne politika” baš i ne drži vodu. Iza spomenute reforme Stipe Šuvara stajala je također “struka”. Ako se neka udruga, grupa, lobi, proglasi jedino kompetentnim reformirati školstvo, a duge proglašava mračnjacima, tu nešto zaudara. Ovdje se tiha ili šutljiva većina ignorira ali ona će znati progovoriti kad bude trebalo. Dakako, na demokratski način. Na koncu referendum ostaje najdemokratskiji način na koji šutljiva većina zna progovoriti.